Nek dete zavoli hranu

Podeli radost

jelovnik-za-decu

Miljin kuvar – Jelovnik za decu, majski broj iz 2018. godine


Izdanje je podeljeno na četiri poglavlja: 0-1,5 godine, 1,5-3 godine, 3-5 godina i 5-7 godina, u kojima su recepti koji će se, pretpostavljamo, svideti vašem mališanu. Pored recepata, pogledajte i tekstove o uvođenju čvrste hrane u bebin jelovnik. Lupom ćete možda pronaći dete koje nema nikakav problem s jelom, bilo da jede premalo ili previše. Neki roditelji će reći da im deca „ne jedu ništa“, ali, kako ne umiru od gladi, to baš i nije tačno.

Čini vam se da je najteže s bebama, kad prelaze na čvrstu hranu? Moguće je da u tom periodu počinje problem ako agresivno prelazite s majčinog ili adaptiranog mleka na hranu koju vi jedete. Treba biti mudar i postepeno prelaziti na čvrstu hranu. Nemojte žuriti. Pravilo je da detetu nudite jednu po jednu namirnicu, čekajući da prođe 2-3 dana. To je potrebno da biste proverili kako beba reaguje. Količine su sasvim male, za neke namirnice i po četvrtina kašičice. Prvi pravi obrok trebalo bi da bude kašica od pirinča. Kad beba poraste, imate priliku da sarađujete s njom. Naravno, nećete svaki dan praviti krompir-pire ili kolače, što deca obično najviše vole, ali pravite kompromise. Insistiranje da dete pojede sve ne vodi ničemu, a ako i vodi, najčešće dovede do kontraefekta. Ako se zasitilo, mada to vama ne deluje tako, poštujte njegovu potrebu da prekine s jelom. Samo polako i – pametno.

Kada i u kojim količinama se bebi uvodi čvrsta hrana? Prilikom uvođenja nove namirnice u bebinu ishranu sačekajte najmanje 2-3 dana do sledećeg davanja iste namirnice kako biste videli da li ima bilo kakvu reakciju.

bananeBanane sadrže mnoge hranljive sastojke, a najvažniji su kalijum i vlakna. Bogate su i vitaminima C, B6 i B2. Kad beba napuni šest meseci, možete joj uvesti banane u ishranu. Za početak joj dajte samo kašičicu kašice od banane. Banane ne treba čuvati u frižideru ili, još gore, u zamrzivaču, jer se brzo pokvare i gube dragocene hranljive sastojke.

Sa šest meseci bebi možete dati kukuruzni i pirinčani griz, a pšenični ne pre punih sedam meseci. Kukuruzni i pirinčani griz ne sadrže gluten, a kukuruz i pirinač su među namirnicama s najmanjim alergijskim potencijalom. Griz je najbolje dati za doručak, i u kombinaciji s voćem, povrćem, sirom…

Gluten је protein kog ima u pšenici, ječmu i raži. Nema ga ni u ovsu, ali tokom pripreme ga može „dobiti“. Gluten bebi neće praviti nikakve probleme ako ne boluje od celijakije. U šestom ili sedmom mesecu starosti treba uvesti gluten u ishranu bebe. Ukoliko se pojave proliv, uznemirenost… obavezno posetite pedijatra. Pravilo je da u toku dana beba može pojesti onoliko kašičica žitarica koliko joj je meseci.

Ovas je bogat vitaminima E, B5 i B6, gvožđem, bakrom i manganom. Dobar je za varenje i jača kosti. Preporuka je da ovas date bebi sa šest meseci, kao ovsenu kašu spremljenu s vodom, a kasnije možete i s mlekom.

Kuvano žumance možete dati bebi sa šest meseci, još bolje s osam. Naravno, prvo četvrtinu, pa polovinu, i na kraju celo. Belanca su među najvećim alergenima, pa se smatra da ih ne treba uvoditi u ishranu pre prvog rođendana. Još jedna važna stvar: belance dajte detetu pre nego što primi MMR vakcinu. A kad bebi prvi put date žumance, nemojte joj dati i meso.

Neki roditelji bebi sa šest meseci kao prvu čvrstu hranu daju – meso. To se posebno odnosi na SAD i Kanadu, a kod nas je uobičajeno sa 7-8 meseci. Svejedno je da li će prvo meso biti junetina ili piletina (najčešće to budu piletina ili ćuretina), bitno je da bude dobro kuvano. Kako tokom kuvanja mesa mnoge hranljive materije odlaze u vodu u kojoj se meso kuva, nikako je ne bacajte već dajte bebi.

Jogurt ne sadrži laktozu, pa se lakše vari od mleka. Uvedite ga u bebinu ishranu sa sedam meseci. Ukoliko beba reaguje prolivom, povraćanjem, razdražljivošću, otokom ili osipom kože, odvedite je pedijatru. Sir uvedite sa osam meseci. Ima kalcijum, dobre masti i proteine. Za prvi put ga narendajte i pomešajte s malo jogurta.

Paškanat je alergen, pa ga uvedite u bebinu ishranu s osam meseci. Ova namirnica je značajna zbog bogatog sadržaja kalijuma. Dobar je u kombinaciji s jabukom, kruškom, šargarepom, boranijom, tikvicama, pirinčem, mesom… Naravno, obavezno ga stavite u supu koju kuvate za decu.

Iako deluje „bezopasno” zbog visokog sadržaja vode, lubenica je alergen i ne bi trebalo da je beba proba pre osmog meseca. Dinja je s manjim sadržajem vode, ali, kao i lubenica, obiluje vitaminima A i C, kao i kalijumom i magnezijumom. I za dinju važi isto što i za lubenicu – dajte je bebi s najmanje osam meseci.

0-1,5 godine

Što se tiče crnog luka, naravno, misli se na kuvani crni luk, možete ga dati bebi od osam meseci i više, nikako sâm već u nekom jelu. On se ne vari lako, a može i da izazove gasove. Rešićete problem dodavanjem 2-3 kapi limuna u jelo. Pored ishrane, cni luk se koristi i kao lek za otčepljivanje zapušenog nosa i smirivanje kašlja – oljušten i isečen luk stavite blizu kreveca. Zahvaljujući enzimima iz luka, deca noću nemaju probleme s disanjem i bolje spavaju.

Iako zdrava hrana, riba je u samom vrhu alergena, pa je poželjno uvesti je u bebinu ishranu s 9-10 meseci, a školjke i rakove ponudite detetu tek posle trećeg rođendana. Ako se ispostavi da je beba alergična na ribu, imaće otok na licu (ali i na jeziku), osip, šištaće dok diše, imaće grčeve, povraćanje, proliv… Riba obiluje gvožđem, visokovrednim proteinima, jodom, florom, magnezijumom, cinkom i omega-3 masnim kiselinama. Kad beba počne da jede ribu, posebno obratite pažnju da li je očišćena od kostiju. Zato je najbolje napraviti pire od ribe.

Krastavac ponudite bebi kad napuni deset meseci. Iako sadrži 96% vode, može izazvati nadimanje i gasove kod bebe.

Paprike ne treba zamrzavati jer tada gube kalijum, cink i vitamin C. Najbolje su presne. Crvene paprike su hranljivije od zelenih, žutih i narandžastih, imaju devet puta više beta-karotena i dva puta više vitamina C. S bebinih deset meseci uvedite paprike u ishranu. Najbolje je da kupite organski uzgajane zato što su paprike na vrhu liste namirnica koje sadrže pesticide.

Prvi put bebi dajte pasulj s deset meseci, i to tek nekoliko zrna u kombinaciji s drugim povrćem. Uz pasulj ne ide meso jer ove namirnice sadrže dve različite vrste proteina koji se drugačije vare.

Najranije s deset meseci, a najbolje s godinu dana, uvedite beli luk u bebinu ishranu. Neke bebe na beli luk reaguju grčevima, otocima, povraćanjem ili prolivom. Ako se to desi, sačekajte s belim lukom najranije do godinu i po dana. Za početak, dajte bebi pola čena belog luka skuvanog s namirnicama koje provereno podnosi. Ako nema reakcije, postepeno povećavajte količinu. Beli luk je odlična preventiva za probleme s respiratornim organima, kojima su bebe sklone.

jagode s pahuljicamaSo ne treba koristiti za hranu za bebe! Deci od prve do treće godine potrebno je manje od 2 g soli na dan. Posle prvog rođendana možete da zašećerite bebinu hranu. Mnogo šećera šteti zubima i doprinosi gojaznosti. Možda se to neće videti odmah, ali će se svakako odraziti na život u kasnijem periodu.

Tek kad napuni godinu dana, bebi možete dati citruse (pomorandža, limun, limeta, grejpfrut i mandarina). Bebin želudac pre tog vremena nije spreman da ih svari. U početku mešajte citruse s jogurtom.

Jagode obiluju vitaminima C, B i E, folnom kiselinom, provitaminom vitamina A i mineralima: mangan, gvožđe, kalcijum i magnezijum. Međutim, jagode su veliki alergen i u bebinu ishranu treba ih uvesti kad napuni godinu dana. Prvi put dajte manje od polovine jagode, pa ako nema nikakve reakcije, posle tri dana dajte pola i na kraju celu jagodu. Alergija na jagode manifestuje se svrabom ili osipom obično oko usta. Takođe, bebici mogu suziti oči ili ih svrbeti, a mogu početi i da kiju.

Bez obzira na obilje vitaminâ A i C, paradajz treba uvesti u bebinu ishranu tek s godinu dana jer je kiseo, što bebin želudac teško vari. Inače, paradajz nije alergen, mada zbog kiselosti može da izazove reakcije na koži – polenski osip ili običan osip oko usta. Proizvodi od paradajza, na primer kečap, obično su začinjeni, pa ih ne treba davati pre bebinih godinu i po dana.

U vezi s medom velika su sporenja: dok jedni smatraju da je poželjno dodavati ga u dečju hranu od šest meseci, Svetska zdravstvena organizacija preporučuje da med ne bi trebalo da se dodaje u hranu, vodu ili bilo šta što dajete bebi dok ne napuni godinu dana. Počnite s medom na vrhu bebi kašičice pomešanim s mlekom, čajem ili voćnim sokom. Sačekajte tri dana, i ako nema svraba, kašljucanja, proliva ili grčeva, postepeno povećavajte količinu meda koju dajete bebi. Najbolje je da prvi med bude bagremov.

Zamrzavanje hrane za bebe: kuvanim i blendiranim povrću i voću dodajte malo vode u kome su se kuvali. Izuzetak je jedino šargarepa. Hranu ne zamzavajte u staklenim posudama i upotrebite je u roku od mesec dana.

1,5-3 godine

Od godinu i po do trećeg rođendana dete bi trebalo da jede s porodicom. U ovom periodu vaše dete izlazi iz pelena, navikava se na nošu, ljubopitljivo je, puno energije i stvorilo je neke navike u vezi s jelom. Ako baš i ne zna šta voli, sigurno zna šta ne voli. Na vama je da ga naviknete na raznovrsnu hranu i da do trećeg rođendana počne da jede zajedno s porodicom. Naravno, nemojte mu davati vašu hranu ako je previše začinjena. U kući bi tebalo da postoji jedan jelovnik, za svakog člana isti.

3-5 godina

Od treće do pete godine posebnu pažnju obratite na lepe manire za stolom. Vaše dete uglavnom je već izgradilo navike u vezi s jelom i ima svoju omiljenu hranu, kao i onu koju ne može očima da vidi. Najverovatnije obožava krompiriće, pire, testenine… sve što ima skroba u sebi. Vrlo je mali broj dece koji voli meso i povrće. Pravi ste srećnici ako vas ne zaboli glava kad pomislite da li je dete uopšte jelo. Najvažnije je da ga ne silite da pojede ono što ne voli i da ne preterujete s količinama. Ako, na primer, dete ne voli boraniju, onda je vrlo malo stavite u salatu ili čorbicu. Budite strpljivi! Ovo je pravo vreme da nauči i lepo ponašanje za stolom. Ništa ne vredi da mu pričate kako se za stolom ne treba igrati hranom, mljackati, srkati, kako treba koristiti pribor (ne ruke)… ako vi sami mljackate, srčete, jedete rukama… Gledajući vas kako se ponašate za stolom, dete će slediti vaš primer.

5-7 godina

Od pete do sedme godine trebalo bi da bude šareniš na tanjiru vašeg deteta, da je naviknuto na takozvanu zdravu hranu, odnosno na sveže pripremljene obroke. Hrana iz samousluge, popularno nazvana – gotova, sadrži previše soli, šećera i zasićenih masti, a često i mnogobrojne aditive. Nije nikakav greh ako dete povremeno posegne za grickalicama, ali je vaš zadatak da mu ponudite što više voća i povrća, kao i meso, važan izvor proteina i gvožđa. Naravno, meso mogu da zamene mleko, mlečni proizvodi i jaja. Osnovno pravilo je da tanjir bude pun boja, s različitim namirnicama, a glavni obrok je – doručak. Šećer i slatkiše izbegavajte koliko god možete. Ukoliko niste uspeli, računajte da će dete imati probleme s karijesom i lošu probavu. I za poslastice važi da povremeno može da ih uzima, bitno je samo da mu to ne bude glavna hrana.


Podeli radost

Pročitajte i ovo...

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *