Tko je i što je Most?
U najnovijoj RaZGlednici, naš hrvatski dopisnik priredio je kratak vodič za juče održane izbore u susednoj zemlji, s posebnim fokusom na novu gardu tamošnjih političara – prave pobednike predvođene Metkovcem Božom Petrovim koja je sve ostavila u raskoraku osvajanjem 19 saborskih mesta
Zoran Tučkar
Izbori, provedeni 8.11.2015, za osmi saziv hrvatskog parlamenta bili su najneizvjesniji do sada, praćeni kampanjom koja je često udarala ispod pojasa. Izborni rezultati pokazali su gotovo mrtvu trku koalicijskog bloka predvođenog HDZ-om i koalicijskog bloka predvođenog SDP-om. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i srpski premijer Aleksandar Vučić požurili su se čestitati šefu koalicije predvođene HDZ-om Tomislavu Karamarku kao relativnom pobjedniku s najviše glasova, no podrobnije brojanje glasova i mandata, te dodavanje glasova manjina u prvi je plan gurnuo koaliciju okupljenu oko Socijaldemokratske partije Hrvatske kao relativnog pobjednika izbora. Teško je očekivati da će Vučić i Grabar-Kitarović povući svoju čestitku i ponoviti je Zoranu Milanoviću, no to sada nije niti bitno. Nitko nema natpolovičnu većinu u Saboru, a pobjednik će morati koalirati s trećom političkom opcijom, a to je Most nezavisnih lista.
Veliko je iznenađenje 19 (od ukupno 151) zastupničkih mjesta za novu političku snagu koja se zove Most nezavisnih lista. „Što je taj Most?“, pitao me dragi prijatelj iz Beograda. To je šaroliko društvo saveza nezavisnih lista lokalnih političara koji su artikulirali iste ciljeve: rezanje plaća i drugih troškova u javnom sektoru, rješavanje problema onako kako struka kaže, zalaganje za neovisnost pravosuđa. Ako vam i to izgleda još uopćeno, probat ću odgovoriti na to pitanje kratkim skicama iz biografija njihova 4 najupečatljivija političara. Riječ je o trojici mirnih, smirenih liječnika konjskih živaca i jednom „barabi“.
Prvi i najvažniji političar u Mostu je Božo Petrov. Ovaj liječnik, specijalist psihijatar je najzaslužniji za uzlet Mosta. Petrov je Metkovac i došao je na vlast nakon lokalnih izbora 2013. i to nakon dekade duge vehementne vladavine lokalnog tajkuna, člana Hrvatske seljačke stranke Stipe Gabrića – Jamba koja je Metković učinila najzaduženijim gradom u Hrvatskoj. Petrov je 2011. bio na listi desno orijentirane stranke Hrast i postao politička Lana Del Rey koja se nakon neuspješnog debija, kvalitetnim „relaunchingom“ prometnula u zvijezdu scene. Kad je 2013. došao na vlast, Petrov je učinio ono što je najavio, srezao je plaće sebi i svojim suradnicima, koristio je svoj osobni automobil (Renault Clio) za obavljanje službenih obaveza, drastično smanjio troškove reprezentacije, raskinuo štetne i netransparentne ugovore (a njih je bilo mnogo) i u konačnici je za 7 mjeseci srezao dug Metkovića za 30%. Grad-slučaj tako je postao grad koji funkcionira.
Drugi najpoznatiji član Mosta je Drago Prgomet, liječnik otorinolaringolog. Na unutarstranačkim izborima u HDZ-u 2012. je izabran za zamjenika predsjednika stranke, dok je za predsjednika izabran notorni Tomislav Karamarko. Čim je zaseo u predsedničku fotelju, gotovo instantno je počeo s ratnohuškačkom retorikom i politikantskim ponašanjem, od kojeg je najpoznatije njegovo prvotno odobravanje, pa žestoko protivljenje uvođenju ćiriličnih natpisa u Vukovaru. Karamarko je bio također tihi podržavatelj braniteljskih prosvjeda usred Zagreba koji su eskalirali s raznim prijetnjama i plinskim bocama, zatim i maloumne inicijative „U ime obitelji“ na kojem je referendumom u Ustav Republike Hrvatske uvedena rečenica da je brak zajednica muškarca i žene. Glavna inicijatorica ovog pokreta Željka Markić je na ovim izborima dobila koliko i zaslužuje, a to je 1 % glasova.No, da se vratim na Prgometa. U liječničkim krugovima Prgomet je poznat kao vrstan organizator, dobar stručnjak i omiljen šef. S obzirom da je Prgomet iznimno teško prihvaćao nazadnu retoriku Tomislava Karamarka („Svatko će od nas unutar 4 zida moći misliti što želi, ali u javnosti će svi morati poštovati veliko djelo Franje Tuđmana i Gojka Šuška“, kao jedan od mnogih primjera), ne čudi što je početkom 2015. napustio HDZ. U to vrijeme je Karamarko najavljivao pohod na dvotrećinsku većinu u parlamentu, a Prgomet je izgledao kao jedan od mnogih bjegunaca iz HDZ-a koji će za godinu dvije utonuti u anonimnost. U rujnu (septembru) 2015. se pridružio Mostu i svojim sposobnostima i kontaktima definitivno je doprinio sjajnom rezultatu na izborima.
Zajedničko Petrovu i Prgometu je to što su obojica krenula iz uvjetno rečeno, manjih i konzervativnih sredina (Prgomet je rođen u Žeravcu kod Dervente) i imaju uvjetno rečeno konzervativne stavove, ponekad i pod utjecajem katoličke crkve. No, Prgomet i Petrov se distanciraju od bilo kakvih primitivnih ispada, kakvi u katoličkoj crkvi u Hrvatskoj postoje, njihovo je ponašanje tolerantno i uvažavajuće prema svima, do sada nisu imali niti jedan komunikacijski gaf, no sada je veća arena, i znamo da nogometaši koji odlično igraju „na dva mala“ ne završavaju uvijek kao odlični nogometaši na velikom terenu.
Treći poznati čovjek Mosta je Ivan Kovačić, po zanimanju stomatolog, također javno deklarirani praktični vjernik, katolik. Ovaj Omišanin je preuzeo vlast u svom gradu na sličan način i pod sličnim okolnostima kao i Petrov, smjenivši dugogodišnjeg gradonačelnika iz redova HDZ-a. Legenda kaže da je, kad je ušao u ured gradonačelnika, našao kompjutor, star nekoliko godina posve nekorišten, čak niti uključen u struju niti priključen na internet, kao i hrpu (pre)plaćenih CD-ova. Kovačić je luksuzni Audi, koji je bio u vlasništvu grada, prodao da bi kupio cisternu za opskrbu vodom sela i zaselaka u omiškom zaleđu, a također je prodao Škodu Superb da bi uredio dječji vrtić. Kovačić je, poput Petrova, sličnim metodama uspio srezati dug grada Omiša za nešto više od milijun eura, što mu lokalni HDZ nije oprostio. Prilikom glasanja za proračun za 2015., godinu Kovačić nije uspio dobiti povjerenje HDZ-a, i u Omišu su morali biti ponovljeni izbori. Tada je Kovačić potukao do nogu protukandidata iz HDZ-a i nastavio sa svojom vladavinom.
„Baraba“ među njima je Stipe Petrina. Načelnik općine Primošten je svoju popularnost dokazao i na ovim izborima. Stipe Petrina je jedan od prvih političara koji su sa nezavisne liste sjeli na funkciju načelnika općine (to mu je uspjelo 2005, 2001. je postao predsjednik općinskog vijeća). Od prvog dana za svoj rad ne uzima ni kunu (euro, dinar), a osim po uspješnom vođenju svoje općine, pamti ga se po zanimljivim potezima: vjerojatno je jedini u Hrvatskoj ukinuo Ulicu Franje Tuđmana.
„Tuđman je privatizacijskom pljačkom osiromašio hrvatski narod i nanio mu najveću štetu“, obrazložio je Petrina. 2011. je u Lecceu Petrina dobio nagradu za životno djelo za turizam. Još nedavno je tvrdio kako je Božo Petrov proizvod HDZ-a, a sad je s njim u Mostu. Svoje sumještane precizno je uputio kako da ne plaćaju pretplatu za HRT, za HDZ i SDP tvrdi da su „isto sranje, drugo pakovanje“. Sa Hrvatskom elektroprivredom se zakvačio zbog neplaćanja naknade za zemljište. Naime, HEP na jednom općinskom zemljištu ima drvene stupove dalekovoda. Kako, prema Petrininim riječima nisu plaćali, onda su se jedne noći u stupove „zaletjeli prapovijesni kljunati reptili i posjekli stupove“. Petrina je cijelu situaciju objasnio: „Kada ja ne plaćam struju, onda mi je oni isključe. A kada oni općini ne plaćaju zemljište, onda mi naprde optužnicu zbog zloupotrebe položaja“, rekao je Petrina Slobodnoj Dalmaciji. Njegov donkihotovski stav ga čini popularnim, a on je odlučan da popularnost iskoristi za pomoć zajednici i to njegovi birači znaju cijeniti.
Ukratko, riječ je o najbližoj varijanti hrvatskih Robin Hoodova. Bilo bi sjajno kad bi uspjeli pozitivno djelovati na izuzetno izbirokratizirane vladajuće strukture u Hrvatskoj. Petrov, Prgomet i Kovačić će sigurno biti sjajni u slušanju i planiranju projekata, u dugotrajnom pregovaranju i u provođenju zacrtanog, a za show, stav „ravno u glavu“ i instantno motiviranje ljudi tu je Petrina.
Ostavite odgovor