Narodni izrazi kao zdravstvene dijagnoze
Negativne emocije negativno utiču na pojedine organe
Dok zapadna medicina uzroke bolesti pripisuje isključivo spoljnim ili genetskim faktorima, dotle kineska smatra da do bolesti dovode naša osećanja. Iako nismo Kinezi, izgleda da smo im mnogo sličniji nego što mislimo. U našem jeziku postoje izrazi koji otkrivaju kako je narod na osnovu iskustva ipak pretpostavljao da osećanja imaju neke veze s bolestima. Polazište je da negativne emocije negativno utiču na pojedine organe.
Pluća − tuga, žalost…
Ne dišem od tuge
Ugušiću se od žalosti
Gušim se, ne mogu da dišem
Srce − pohlepa, preterana ambicija, želja za moć
Čovek tvrdog srca
Ledeno srce
Prazno srce

Organi za varenje − briga, strah, nemoć
Boli me želudac od brige
Stomak mi se okreće
Želudac mi se prevrnuo
Jetra (džigerica) − nervoza, ljutnja…
Ide mi na džigericu
Jede mi džigericu
Bubrezi − strah
Upiškio se od straha
Prebledeo od straha
Zašto tužan čovek ne bi rekao boli me džigerica, a uplašen bio tvrdog srca? Zato što svaki organ ima određenu emociju koja ga truje.

Još neki izrazi-dijagnoze:
Isparavanje na uši (pritisak)
Istopiću se od miline (porast serotonina)
Razrogačio oči (uzbuđenje)
U.rao se (strah)
Leptirići u stomaku (zaljubljenost)
Srce u grlu (napetost)
Duša boli (žalost)
Čupa kosu (očaj)
Suženje svesti (neuračunljivost)
Noge kao olovo (otečenost)
Krv se sjurila u glavu (bes)
Ne čuje, ne vidi (šok)
Srce u petama (strah)
Duša spava (premor)
Interesantno je pogledati šta kaže zajednički predak svih slovenskih jezika − staroslovenski.
Na primer, reč život nekada je značila, i još uvek ima to značenje u nekim slovenskim jezicima − stomak. A reč hraniti − čuvati. U originalnom tekstu naše himne između ostalog je bilo „Bože spasi, Bože hrani” što smo „tačno” preveli kao „Bože spasi, Bože brani”. Da li u istom, lingvističkom ključu da tumačimo i izraz Zdravlje na usta ulazi?
Ostavite odgovor