Naslovna


Negativne emocije negativno utiču na pojedine organe


Dok zapadna medicina uzroke bolesti pripisuje isključivo spoljnim ili genetskim faktorima, dotle kineska smatra da do bolesti dovode naša osećanja. Iako nismo Kinezi, izgleda da smo im mnogo sličniji nego što mislimo. U našem jeziku postoje izrazi koji otkrivaju kako je narod na osnovu iskustva ipak pretpostavljao da osećanja imaju neke veze s bolestima. Polazište je da negativne emocije negativno utiču na pojedine organe.

 

Pluća − tuga, žalost…

Ne dišem od tuge

Ugušiću se od žalosti

Gušim se, ne mogu da dišem

 

Srce − pohlepa, preterana ambicija, želja za moć

Čovek tvrdog srca

Ledeno srce

Prazno srce

 

Ovde je − srce
Ovde je − srce

 

Organi za varenje − briga, strah, nemoć

Boli me želudac od brige

Stomak mi se okreće

Želudac mi se prevrnuo

 

Jetra (džigerica) − nervoza, ljutnja…

Ide mi na džigericu

Jede mi džigericu

 

Bubrezi − strah

Upiškio se od straha

Prebledeo od straha

 

Zašto tužan čovek ne bi rekao boli me džigerica, a uplašen bio tvrdog srca? Zato što svaki organ ima određenu emociju koja ga truje.

 

Boli me želudac od brige
Boli me želudac od brige

 

Još neki izrazi-dijagnoze:

Isparavanje na uši (pritisak)

Istopiću se od miline (porast serotonina)

Razrogačio oči (uzbuđenje)

U.rao se (strah)

Leptirići u stomaku (zaljubljenost)

Srce u grlu (napetost)

Duša boli (žalost)

Čupa kosu (očaj)

Suženje svesti (neuračunljivost)

Noge kao olovo (otečenost)

Krv se sjurila u glavu (bes)

Ne čuje, ne vidi (šok)

Srce u petama (strah)

Duša spava (premor)

 

Interesantno je pogledati šta kaže zajednički predak svih slovenskih jezika − staroslovenski.

Na primer, reč život nekada je značila, i još uvek ima to značenje u nekim slovenskim jezicima − stomak. A reč hraniti − čuvati. U originalnom tekstu naše himne između ostalog je bilo „Bože spasi, Bože hrani” što smo „tačno” preveli kao „Bože spasi, Bože brani”. Da li u istom, lingvističkom ključu da tumačimo i izraz Zdravlje na usta ulazi?

Podeli s drugima