Gun_in_Hand_WIP_by_TattooArt088

To je nalaz istraživanja prezentovanog prošle nedelje na godišnjoj konferenciji Američkog kriminološkog društva koje je bilo održano u Atlanti.

Nasuprot sociološkim tvrdnjama da će povećanje minimalnog ličnog dohotka umanjiti stopu kriminala, tim američkih kriminologa koji je prikupio i proučio relevantne podatke u periodu 1977-2012 nije uspeo da pronađe uzročno posledičnu vezu između ove dve pojave.

Jedan od istraživača, Derek Koen iz Fondacije „Teksaška javna politika“ o ovom istraživanju kaže: „Gledali smo da pronađemo promene u kriminalnim trendovima prouzrokovane onim što smo nazvali „šokovima“ – promenom politike dohodaka. Ovi „šokovi“ teže da promene stanje, „stopa promene kriminalne stope“ bi zato trebalo da se poveća ili da se smanji, ali među 18 saveznih država koje su podigle minimalnu zaradu u odnosu na federalni nivo nismo naišli na značajnu promenu – konkretno u ovoj spekulaciji – na pad nasilništva i krađe imovine. Ako povećanje plate ima za cilj promenu kriminalne stope, u podacima bi to trebalo da bude jasnije izraženo“.

U državama koje su zadržale federalni nivo „minimalca“ uočen je isti obrazac. Nije bilo primetnijeg efekta u variranju politike minimalnih zarada. Istraživači su iz ove analize izvukli zaključak da je kriminalni akt fundamentalno individualni fenomen. „Veoma mali broj istraživača se bavi ovim pitanjem na makro nivou“, zapaža Koen i nastavlja: „Iako je reč o makro temi, ona često nalazi svoj put do politike, najčešće kao mera prevencije kriminala, bez opravdanja da se na taj način daluje.“

 

Podeli s drugima