Naslovna-velika

Novi Miljin kuvar po nepromenjenoj ceni od 24. februara na kioscima u Srbiji, Crnoj Gori, Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini i Makedoniji

U filmu Moja mrsna pravoslavna svadba tetka Tula zaprepašćeno ponavlja: „Ne jede meso?!”, na šta svi gledaju potencijalnog zeta kao da je Marsovac. U znak dobre volje, tetka kaže: „Dobro, spremiću ti jagnje.” Ova scena je kao preslikana iz Srbije, samo što se tetka ne bi zvala Tula već Milica, Rajka, Spomenka, Nada…

Tradicionalno, na celom Balkanu meso je „zvezda” kuhinje. Balkancima je nezamislivo da je nekome obrok bez mesa sopstveni izbor. Onima koji se odluče za povrće kao glavnu hranu kažu da „pasu, umesto da jedu”, i često ih gledaju sažaljivo uz propratni tekst: „Jadničak, sirotinja.” Takođe, smatra se da meso daje snagu, da se njime časte muškarci u punoj snazi. Istina je malo drugačija. Na primer, ishrana Vikinga bazirala se na usoljenoj ribi i žitaricama (raž, ovas, proso, ječam). Da se osvrnemo i na gladijatore.

Nasuprot verovanju da su gladijatori jeli „jaku“ hranu, pod kojom podrazumevamo meso, nepobitno je utvrđeno da su najviše jeli – povrće i sir! Hemijskoj analizi sastava želuca gladijatora, kao i pisanim tragovima (spisak namirnica za nabavku, jelovnici, pojedini recepti…) ne možemo da osporimo verodostojnost. Pa ipak, čudno nam je da su jeli toliko luka (i crnog i belog), boranije, boba, salate… a ne srnetine ili voletine, na primer. Najčešće je na jelovniku bilo povrće puno vlakana, kao i sir. A meso… Nekad bi jeli i meso, uglavnom kuvano. Ovaj podatak osokolio je pobornike vegetarijanstva i na poduži spisak njihovih argumenata protiv mesa dodao i ovu stavku.

I zaista, nije nikakva tajna da povrće bolje varimo nego meso, bolje iskoristimo njegove hranljive i zdrave komponente (kojih uostalom ima više)… Sama anatomija ljudskog tela ide u prilog zagovornicima vegetarijanstva. Počev od zuba (nemamo zube predviđene za komadanje hrane, već samo za zagrižaj i mlevenje), preko dugačkih creva (koja su građena kao kod biljojeda; mesojedi imaju mnogo kraća, kako bi se meso brže izbacilo iz organizma i da se masnoća ne bi lepila za zidove creva i krvnih sudova), pa sve do samog varenja koje naše telo, predviđeno za biljnu hranu, izvodi otežano i zadaje nam velike probleme. Argument da jedemo leš jedući meso, kao i etički ugao da je nehumano ubijati životinje, tema je za neko drugo mesto. Jedina nutricionistička zamerka ishrani bez mesa jeste nedostatak belančevina, što se nadoknađuje jajima, mlekom, jogurtom, sirom… baš kako su se gladijatori hranili.

 

spring rolls

 

Većina ljudi koja se odluči za ishranu bez mesa, radi to iz zdravstvenih ili nutricionističkih razloga. Međutim, ne treba smetnuti s uma da je veoma važan razlog, kod nas možda i najvažniji – finansijske prirode. Tome treba dodati i najnovije domaće afere u vezi s preradom i prodajom mesa, pa je sve veća popularnost vegetarijanske ishrane sasvim razumljiva.

Ukoliko ste otišli korak dalje i naginjete veganstvu (što nije samo ishrana bez mesa već ne unosite u sebe ništa životinjskog porekla) ili ste pak postali zakleti vegan, nedostatak proteina u ishrani morate da nadoknadite na „biljni” način. Proteini u biljkama? Da! Ima ih i tamo, mada imaju manu – nijedan ne sadrži sve esencijalne aminokiseline. Rešenje je da kombinujete različite biljke kako biste došli do neophodnih aminokiselina. Međutim, biljni proteini imaju i dve velike vrline: nizak sadržaj masti, a visok nivo vlakana, vitamina i minerala; kao i fitoelemente koji doprinose opštem zdravlju.

Namirnice (100 g)    Protein (1 g)                                                 Namirnice (100 g)    Protein (1 g)
soja u komadićima               52                                                              soja u zrnu                              38
sušene semenke bundeve   29                                                              sočivo (sirovo)                        28,06
pšenične klice                      27                                                              susam                                      26
kikiriki, neutralni                  24,30                                                          sušene semenke suncokreta  24
sočivo (suvo)                        23,80                                                         beli pasulj                                21,40
šareni pasulj                         19,10                                                          badem                                      16,90
fermentisana soja (miso)     13                                                               griz                                           11
proso                                     11                                                              kaša od ječma                           7,90
sojin sir (tofu)                        7,80                                                           lešnik                                          7,60
pirinač neglazirani                 7                                                               ovas u zrnu                               6,90
grašak                                     5,70                                                         tartuf (vrsta pečuke)                 4,40
peršun                                    4                                                               vrganj (vrsta pečurke)              3,40
kelj                                          3,30                                                          karfiol                                         3,20
prokelj                                    3-4 (u zavisnosti koji deo koristite)

 

Podeli s drugima