Svi predsednici SAD – neki su bili izuzetni ljudi, ali je bilo i vrlo problematičnih, pa i neukih i neobrazovanih. Kako su se ponašali na mestu najmoćnijeg čoveka sveta
Džordž Vašington (1789-1797) Prvi i najbogatiji predsednik. U današnjoj vrednosti dolara bio je „težak” oko 900 miliona. Zvanično se odrekao plate od 25.000 dolara. Imao je samo jedan zub u trenutku postavljenja, pa su mu napravili protezu od ljudskih i životinjskih zuba. Lik Oca nacije je na novčanici od jednog dolara.
Džon Adams (1797-1801) Pravnik iz Bostona svojevremeno je posetio dom-muzej Šekspira, u kome je nožem odvalio parčence stolice, da ima kao suvenir. Iako jedan od autora Američke deklaracije o nezavisnosti i na početku političke karijere borac za ravnopravnost, na predsedničkom mestu borio se za prilivilegije bogatih. Doneo je i Zakon o religijskim slobodama.
Tomas Džeferson (1801-1809) Njegov lik je na novčanici od dve dolara, jedan je od autora Američke deklaracije o nezavisnosti, udario je temelje Kongresnoj biblioteci prodavši državi svoju bogatu ličnu biblioteku. Običaj rukovanja s gostima potiče od njega. Imao je šest ćerki s Martom Kelton, od kojih su samo dve dospele do odraslog doba. Protivnik ropstva, a i sam je imao robove. Jedna od njih bila je Seli Hemings, s kojom je imao šestoro dece.
Džejms Medison (1809-1817) Najniži predsednik, visok tek 162 cm. Vašington je Otac nacije, a Medison Otac američkog ustava, koji i dan-danas važi. Jednom je morao da plati kaznu za prekršaj – vozio se kočijama u nedelju.
Džejms Monro (1817-1825) Prvi je izgovorio „Amerika Amerikancima”. Po njegovom planu, Amerika je 1803. od Francuske kupila Luizijanu.
Džon Kvinsi Adams (1825-1829) Sin Džona Adamsa, drugog predsednika SAD. Ostao je upamćen jedino po tome što je voleo da se kupa go u reci Potomak i što mu je kućni ljubimac bio aligator kog je držao u – Beloj kući.
Endrju Džekson (1829-1837) Njegov lik je na novčanici od 20 dolara. Osnivač je Demokratske partije, najsiromašniji predsednik u trenutku stupanja na dužnost, u telu je imao metak od dvoboja do kraja života, od obrazovanja „nekoliko pročitanih knjiga iz prava”… Pa ipak, bio je uspešan advokat a zatim i sudija Vrhovnog suda Tenesija. Sklon neotesanim šalama, za jedan svoj rođendan, tokom predsednikovanja, pozvao je prostitutke u Belu kuću. Postao je slavan kad je ugušio pobunu Indijanaca. Sklanjao ih je u rezervate kako bi mogao da naseli bele doseljenike.
Martin van Bjuren (1837-1841) Napisao je autobiografiju u kojoj nijednom nije pomenuo suprugu, niti jednom jedinom rečju.
Vilijam Henri Harison (1841-1841) Predsednik s najkraćim mandatom – svega 31 dan. Na inauguraciji je govorio sat i 40 minuta, a bilo je vrlo hladno. Uzrok smrti bila je upala pluća.
Džon Tajler (1841-1845) Otac petnaestoro dece od dve supruge. S prvom osmoro, s drugom sedmoro.
Džejms Noks Polk (1845-1849) Radoholičar koji je danonoćno bio za radnim stolom. Umro je brzo po odlasku iz Bele kuće.
Zakeri Tejlor (1849-1850) Zvali su ga Stara prostačina – neuredan i s lošim manirima. Celog života vojnik, na konju, i u Belu kuću je doveo svog konja koji je spavao na travnjaku ispred ulaza. Umro je 16 meseci posle stupanja na dužnost.
Мilard Filmor (1850-1853) Budući da nije biran za predsednika već je kao potpredsednik stupio na dužnost, bio je predsednik samo do isteka mandata prethodnika. Kraljica Viktorija je za njega izjavila da „nikad nije videla lepšeg muškarca”.
Frenklin Pirs (1853-1857) Usavršio je tehniku češljanja poznatu kao „frizura muškaraca koji žele da pokriju ćelu”. Podržavao je Konfederaciju i smatra se za jednog od najgorih predsednika.
Džejms Bjukenen (1857-1861) Jedini neoženjen predsednik. Postoje osnovane sumnje da je s Linkolnom bio u ljubavnoj vezi, a potvrđene sa senatorom Alabame Vilijemom Kingom. Prvi je predsednik SAD koji je poslao telegram preko Atlantika.
Аbraham Linkoln (1861-1865) Do pojave Trampa najviši predsednik, prvi na koga je izvršen atentat, njegov lik je na novčanici od pet dolara… U školi je proveo samo godinu i po dana, ali se samoobrazovao i najviše je voleo da čita. Proglas o ukidanju ropstva doneo je 1862, što ga je proslavilo u svetu.
Endrju Džonson (1865-1869) Kao dečak bio je šegrt u krojačkoj radnji i bežao od gazde. Ipak je naučio da šije, i kasnije, bez obzira na funkciju koju obavlja, sam sebi je šio frakove.
Julisiz Grant (1869-1877) Lik najzaslužnijeg za pobedu Unije nad Konfederacijom nalazi se na novčanici od 50 dolara. Prekomerno je pušio i imao probleme zbog ljubavi prema viskiju. Umro je od raka grla.
Raderford Hejz (1877-1881) Predsednik koji je uveo telefon u Belu kuću. Svoje savetnike i pomoćnike terao je da uče daktilografiju.
Džejms Garfild (1881-1881) Predsednikovao je tek četiri meseca, ubijen je u atentatu. Imao je retku veštinu da istovremeno piše i desnom i levom rukom, i to jednom na grčkom a drugom na latinskom jeziku.
Čester Artur (1881-1885) Govorilo se da ima oko sto pari pantalona. Često je menjao odeću, i po nekoliko puta u toku dana.
Grover Klivlend (1885-1889 i 1893-1897) Pravio je svadbu u Beloj kući. Na početku drugog mandata železnica je bankrotirala, što je bio početak velike ekonomske krize.
Bendžamin Harison (1897-1901) Za vreme njegovog mandata federalni troškovi su prvi put dostigli milijardu dolara.
Vilijam Mekinli (1897-1901) Anektirao je Havaje, Kubu i Portoriko, i započeo Američko-španski rat.
Teodor Ruzvelt (1901-1909) Prvi predsednik koji je leteo avionom i prvi koji je obišao sve države SAD tokom mandata. Dobio je Nobelovu nagradu za mir zbog posredovanja u Rusko-japanskom ratu. Bavio se boksom. U njegovu čast je plišani meda nazvan Tedi. Popeo se na Monblan. Najviše je voleo jaja – kažu da je za doručak mogao da pojede i celo tuce. Odbio je treću kandidaturu, javno da bi podržao Tafta, a u suštini da bi imao vremena da organizuje konjičku jedinicu Grubi jahači.
Vilijam Taft (1909-1913) Najteži predsednik – 135 kg. To je bio glavni razlog što se tokom njegovog mandata renoviralo kupatilo u Beloj kući, u koje on nije mogao da stane.
Vudro Vilson (1913-1921) Do desete godine nije naučio dobro da čita. Dobio je Nobelovu nagradu za mir zbog dejstava u Prvom svetskom ratu, a bio je neprikriveni rasista. Na početku mandata plaćao je ucene zbog ljubavnice Edit. Supruga mu je umrla 1914, a on se posle godinu dana oženio ljubavnicom.
Voren Harding (1921-1923) Voleo je burleske. Varao je suprugu s mlađanom Nen Briton, najčešće u toaletu Bele kuće, što je znao sav personal. Umro je od infarkta u San Francisku ne dočekavši kraj mandata.
Frenklin Ruzvelt (1933-1945) Rekorder – biran je za predsednika čak četiri puta. New Deal je kampanja koju je osmislio kako bi podigao privredu posle velike ekonomske krize: otpočeo je javne radove na branama, putevima… koje finansira budžet, a u koje su bili uključeni milioni radnika; uveo penziju i osiguranje nezaposlenih… Uspostavio je diplomatske odnose sa SSSR. Sa suprugom Eleonorom imao je šestoro dece (od kojih je jedno dete rano umrlo) iako je ona bila lezbijka, zaljubljena u novinarku Lorenu Hikok. Ljubavna pisma koja joj je Eleonora slala dospela su u javnost. Eleonora Ruzvelt imala je veliku ulogu u političkoj karijeri supruga, pogotovo od 1921, kad više nije mogao bez invalidskih kolica.
Hari Truman (1945-1953) Inicirao je bombardovanje Hirošime i Nagasakija atomskim oružjem.
Dvajt Ajzenhauer (1953-1961) Borio se i u Prvom i u Drugom svetskom ratu. U džepu je uvek imao tri novčića – za sreću.
Džon Kenedi (1961-1963) Drugi po bogatstvu u trenutku stupanja na mesto predsednika SAD – oko 850 miliona dolara. Imao je ljubavne afere s Džejn Mensfild, Merilin Monro, Endži Dikinson, Odri Hepbern, Marlen Ditrih… kao i sa sobaricama, sekretaricama, stjuardesama… Atentat na Džona Kenedija mnogi smatraju za prekretnicu u američkoj istoriji.
Lindon Džonson (1963-1969) Javna je tajna da je imao „harem” u Beloj kući. Obezbeđenje u Džonsonovoj službi radilo je po specijalnim instrukcijama – moralo je da zvoni kad u Belu kuću ulazi prva dama Amerike, gospođa Džonson.
Ričard Nikson (1969-1974) Prvi predsednik SAD koji je posetio SSSR i Kinu, i jedini koji je podneo ostavku pod pretnjom impičmentom zbog afere Votergejt. Zaprosio je suprugu kad je upoznao, ali je morao da sačeka na venčanje dve godine.
Džerald Ford (1974-1977) Voleo je golf i igrao ga dobro kao profesionalac. Pre nego što je usvojen zvao se Lesli Linč King Mlađi.
Džimi Karter (1977-1981) Jedini predsednik koji je posetio Jugoslaviju i predsednik koji je izdao najviše knjiga.
Ronald Regan (1981-1989) Bivši glumac, kao student je 1940. dobio nagradu Skoro idealna muška figura.
Džordž Buš Stariji (1989-1993) Dobio je nadimak Šumski vuk od svog oftalmologa. Kad se za vreme zvanične posete ispovraćao na premijera Japana, japanski jezik obogaćen je za novu reč – bushusuru – u slobodnom prevodu raditi Bušovu stvar.
Bil Klinton (1993-2001) Drugi predsednik SAD koji je prošao kroz impičment (afera Levinski). Kod nas verovatno najomraženiji predsednik jer je, pored Tonija Blera, bio najveći propagator bombardovanja, između ostalog.
Džordž Buš Mlađi (2001-2009) Svaki njegov potez bio je podvrgnut žestokoj kritici i često je u štampi bio nazivan predsednik-katastrofa.
Barak Obama (2009–2017) Najmlađi predsednik, prvi Afroamerikanac na tom mestu. Dobio je Nobelovu nagradu za mir „na neviđeno“, čim mu je otpočeo mandat i još uvek ništa nije uradio. To ga nije sprečilo da na dodeli govori o Dobru i Zlu. Amerika je, samim tim i on kao njen predsednik, naravno, Dobro. Da se nije otisnuo u političke vode, bio bi arhitekta.
Ostavite odgovor