Naslovna-038-velika

Novi Miljin kuvar po nepromenjenoj ceni od 27. aprila na kioscima u Srbiji, Crnoj Gori, Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini i Makedoniji

 

U Evropu je krompir stigao iz Južne Amerike tokom 16. veka. Prvo se gajio u Španiji, zatim u Italiji, ali mu je prvobitna namena bila – hrana za stoku. Smatralo se da izaziva leprozu, u Francuskoj je na primer bilo zabranjeno njegovo uzgajanje. Kao ljudska hrana koristio se vrlo malo u Španiji, a nešto masovnije u Irskoj, za puku sirotinju. Tek u 18. veku, kad je Antoan Permantje proneo glas da je krompir „hrana za bogate” i postavio stražare da navodno čuvaju useve, interesovanje za krompir je poraslo. Lukavstvo ovog agronoma i farmaceuta je uspelo. U isto vreme je u Nemačkoj Fridrih Veliki delio besplatno krompir sirotinji, a potom izdao državni dekret o obaveznom gajenju krompira. Smatra se da je Nemačku i Irsku upravo krompir spasao tokom Velike gladi. Doduše, nova Velika glad u 19. veku odnela je milion života u Irskoj, opet zbog krompira – ali zato što je bio zaražen, a bio je glavna hrana stanovništva.

 

U 100 g krompira (energetska vrednost 76 kcal) ima:

masti – 100 mg

zasićenih masnih kiselina – 0 g

mononezasićenih masnih kiselina – 0 g

holesterola – 0 g

natrijuma – 6 mg

kalijuma – 421 mg

ugljenih hidrata – 17 g

vlakana – 2,2 g

šećera – 800 mg

proteina – 2 g

vitamina: A – 2 IU; C – 19,7 mg; D – 0 IU; B6 – 0,3 mg; B12 – 0 mg

kalcijuma – 12 mg

gvožđa – 0,8 mg

magnezijuma – 23 mg

 

Kod nas je krompir došao s Dositejem Obradovićem, tokom Prvog srpskog ustanka, mada postoje podaci da se i nekoliko decenija ranije gajio u Banatu, među Nemcima.

Posle kukuruza , pšenice i pirinča, krompir je najrasprostranjenija namirnica u svetu. Postoji više od 2.000 vrsta koje se koriste u ishrani, a poznato je oko 5.000. Iskoristljivo je 85% ploda. Može da se čuva i do šest meseci bez specijalnih uslova, što ga čini vrlo popularnim. Od skroba, kao glavnog sastojka krompira, prave se votka i akvavit (skandinavska rakija).

 

Pogled u budućnost – krompir je prva namirnica uspešno odgajena u kosmičkim uslovima

 

Nema dileme – krompir je najekonomičnija namirnica. Drži sitost, nije skup i iskoristljivost mu je izuzetno visoka. Obloge od kuvanog krompira koriste se protiv reume, gihta, promrzlina. Umivanje sokom od krompira (isceđen rendan krompir) leči akne, ekcem i fleke na licu. Obloge od sirovog krompira koriste se za skidanje temperature, kod opekotina i glavobolje.

U kuhinji to izgleda ovako:

Predjela: Bolje je da su predjela s krompirom topla, spremljena neposredno pred serviranje. Izuzetak su salate i pite, mada i one mogu biti vruće. Ovde ne važi pravilo da sve spremite dan-dva unapred.

Čorbe: Generalno, i kad u receptu nije naveden krompir kao sastojak, u svaku čorbu možete da ga dodate ako želite gustinu – sirov rendan ili pasiran kuvan, i kuvajte dok ne dostignete željeni rezultat.

Glavna jela: Krompir dugo drži sitost, nije nikakva tajna. Pored toga, vrlo je ukusan, pa skoro da ne možemo zamisliti pečeno meso bez slasnih krompi(rić)a. Šta tek reći za jela „na kašiku”? Kombinacije krompira s drugim povrćem i mesom bezbrojne su.

Prilozi: Najčešći kulinarski prilozi jesu krompir, pirinač ili testenina. Međutim, ono što krompiru daje prednost nad svima ostalima jeste maštovitost. Pirinač kao prilog može biti samo kuvan ili pržen (azijski način), testenina jedino kuvana, a krompir – možete da ga spremite na hiljadu i jedan način. I tako spremljen može da bude i glavno jelo!

Poslastice: Prva asocijacija na testo za kolače je brašno. U vreme Velike gladi brašno je bilo skupo, mnogima nedostupno. Ljudi se se dovijali kako su znali i umeli, pa je tako krompir, najjeftiniji i najdostupniji, „upao” u slatkiše, prvo iz nužde, a potom i namerno jer se pokazalo da su testa spremljena s krompirom meka i ukusna. Nemci će reći da je to njihov „izum”, a Rusi se neće složiti. Mala prednost ipak je na strani Rusa – kad su se upoznali s krompirom, odmah su izmislili valjuške, a Nemci su šufnudle „izmislili” mnogo kasnije. Kako god, suština recepta je ista, makar se zvali i šiškrli, luleki… Međutim, knedle kakve i mi pravimo, nemačka su poslastica. Italijani takođe koriste krompir u testu, ali to je već druga, „slana” priča o njokama.

 

Znate li…

… krompir je zdrava namirnica, osim kad je pržen

… za kuvanje krompira važi pravilo: 9 g soli na 1 l vode

… efekat pečenog krompira zlatne boje postići ćete dolivanjem vode ili bujona, ili, još bolje, stavite šerpicu vode pored pleha u kome se peče

… Evropljani jedu duplo više krompira nego Amerikanci

… krompir ima manje kalorija od hleba, pirinča i testenine

… vodu od kuvanja oljuštenog krompira koristite kao osnovu za bujon od povrća; takođe, njome možete zalivati i cveće (ponaša se kao đubrivo)

… premasno jelo ćete spasti ako stavite sirov krompir – on „pije” masnoću (posle ga izvadite)

… za zgušnjavanje jela koristite sirov rendan ili pasiran kuvan krompir umesto zaprške

… ljuštenjem kuvanog krompira imate oko 10% otpada, a ljuštenjem sirovog 20%

… krompir ima više kalijuma od banane

… izbegavajte podgrevanje jela s krompirom zbog koncentracije solanina (blago je otrovan)

… roze krompir koristite za salate, a beli za pire ili testa s krompirom (zato što se raspada)

 

Podeli s drugima