Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma


9. novembra je Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma, u znak sećanja na Kristalnu noć 1938. godine


Tog 9. novembra 1938. godine, tokom noći i u jutarnjim satima narednog dana širom Nemačke kamenicama su gađani izlozi jevrejskih radnji, podmetani požari i maljevima uništavani domovi i imovina, paljene, pljačkane i rušene sinagoge (skoro sve, oko 1574), skrnavljena jevrejska groblja… Samo tokom tih oko 12 sati uhapšeno je i odvedeno u koncentracione logore oko 30.000 Jevreja, a u divljanju su smrtno stradali čak i neki Nemci koji „liče na Jevreje“.

To nije bio prvi izraz „neraspoloženja“ prema Jevrejima, ali mnogi smatraju da je Kristalna noć bio start holokausta, fašizam iskazan u jasnom i brutalnom smislu. Počev od ranih tridesetih godina prošlog veka, Jevreji su bili izoženi diskriminaciji u Nemačkoj, pogotovo od 1933, kad su nacisti pobedili na izborima: otpuštani su s posla, deca su u školama imala podeljenu nastavu, isključivani su iz javnog života, a 28. oktobra 1938. godine, bez ikakvog upozorenja, usred noći deportovano je 17.000 Jevreja u Poljsku, koja je isprva odbila da ih primi.  Jedan od 17.000 pisao je svom rođaku Geršelu Grinspanu u Francusku u kakvim uslovima žive i kako ih šetaju duž nemačko-poljske granice. Grinspan je 7. oktobra pucao na sekretara nemačke ambasade u Francuskoj, koji je kasnije preminuo u bolnici od posledica ranjavanja. Ovaj događaj je bio povod za „spontani i pravedni gnev“ divljanja u Kristalnoj noći.

Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma ustanovljen je 1995. godine. Pored podsećanja na žrtve Kristalne noći, simbolično se odaje pošta svim žrtvama holokausta i fašizma uopšte. Fašizam je proglašen za najveće zlo 20. veka.

Iako je Berlinski zid srušen upravo 9. novembra 1989. godine, dakle, pola veka kasnije, za nacionalni praznik ujedinjenja Nemačke, zbog nezgodnog i neumesnog podsećanja na Kristalnu noć, izabran je 3. oktobar, i to 1990. godine.

 

Podeli s drugima