Njujorški marš, Klara Cetkin, Aleksandra Kolontaj i pravo glasa za žene


Do praznovanja 8. marta – Dana žena, došlo je teškom borbom za ravnopravnost žena, uključujući pravo glasa, pravo na školovanje, iste nadnice kao za muškarce… pravo na slobodu u svakom smislu. Nažalost, mnogima je taj dan sinonim za sindikalnu proslavu ili putovanje, dan kad dobijaju prigodan poklon, a obavezna je i nova frizura. Suštinski, proslava se pretvorila u suprotnost onome za šta su se borkinje za ženska (jednaka) prava zalagale – za ženu jednaku jačem polu. Na ovaj način pokazuju da je žena slabiji pol.

Klara Cetkin

Prvi protest žena u borbi za jednakost bio je 1857, 8. marta, kad su se tekstilne radnice u Njujorku pobunile zbog niskih plata i nehumanih uslova rada. Učesnice pobune žestoko su proganjane, ali ta klica feminizma ipak nije zamrla, što se više od 50 godine kasnije pokazalo na maršu u Njujorku i demonstracijama u Čikagu.

Iako je Socijalistička partija Amerike 1909. godine prva predložila da se ustanovi Međunarodni dan žena (ali nije predlagala neki konkretan datum), za prvi predlog smatra se onaj koji je izrekla Klara Cetkin na Socijalističkoj internacionali u Kopenhagenu 1910. godine, jer je rekla da bi prigodan datum bio 8. mart, u znak sećanja na 1857. i 1908. u Njujorku, kao i 1909. godinu u Čikagu. U Njujorku je 1908. na ulice izašlo više od 15.000 žena tražeći ravnopravnost u radu i primanjima, kao i pravo glasa. Protest je nazvan Njujorški marš. Angažovana je policija da ih rastera, protest je ugušen uz žrtve, ali nije bio bez rezultata – osnovan je prvi ženski sindikat, koji je osim zahteva izraženih u maršu imao i edukativnu ulogu. Naime, aktivistkinje su organizovale predavanja na kojima su, između ostalog, govorile i o kontroli rađanja. U Čikagu su radnice demonstrirale zahtevajući ravnopravne uslove rada, odnosno istu nadnicu za isti rad kao i muškarci. Ako se uzme u obzir istorijska dimenzija, odnosno da su žene tada bile nevidljive u javnom životu, ovo su bili vrlo smeli zahtevi.

Pravo glasa za žene

1869. u Engleskoj odobreno pravo glasa na opštinskom nivou za žene, pod uslovom da su poreske obveznice (u narednim decenijama, u različito vreme ukidano po opštinama)

1718. u Švedskoj, za žene članice gradskih esnafa koje plaćaju porez, za lokalne i državne izbore (za lokalne ukinuto 1758, za državne 1771)

1911. u SAD se osniva Nacionalna asocijacija koja se protivi ženskom pravu glasa

1945. pravo glasa dobile su Jugoslovenke, Francuskinje, Indonežanke, Italijanke, Japanke, Senegalke i Togoanke

1990. Savezni vrhovni sud primorava kanton Apencel Ineroden da ženama dâ pravo glasa, čime su dobile pravo glasa u celoj Švajcarskoj, poslednje u Evropi (1971. Švajcarskinje su dobile pravo glasa po ustavu, ali je kantonima ostavljeno na volju kad će ustavnu odluku sprovesti)

2015. u Saudijskoj Arabiji žene dobijaju pravo glasa, za sada poslednje na svetu

Godinu dana posle predloga Klare Cetkin 8. mart je obeležen demonstracijama u Austriji, Nemačkoj, Švajcarskoj i Danskoj, na kojima su tražile svoja prava. U Srbiji su socijaldemokratkinje obeležile 8. mart kad i u ove četiri zemlje, ali je prva proslava Dana žena bila 1914, u Narodnom domu u Beogradu. Odmah posle Prvog svetskog rata, 1919, osnovano je Društvo za prosvećivanje žene i zaštitu njenih prava, a 1934. održan je prvi veliki zbor žena, na kome se govorilo o pravu žena na rad i jednakost s muškarcima u državnoj službi.

Aleksandra Kolontaj

Dan žena kao državni praznik prvo je ustanovljen u tadašnjoj SSSR, na inicijativu Aleksandre Kolontaj, neposredno posle revolucije 1917. godine. Povod je bio štrajk žena Za hleb i mir, koji je značajno doprineo abdikaciji ruskog cara.

„Nek se ne uzda jedan narod do veka k prosvešteniju razuma doći u kojemu žene u prostoti i varvarstvu ostaju“ – Dositej Obradović

Ujedinjene nacije su 1975. proglasili za međunarodnu godinu žena i od tada službeno obeležavaju 8. mart. Ta godina vrlo je značajna za međunarodnu preporuku u vezi s trudničkim bolovanjem i ograničenjem rada žena u trećoj (noćnoj) smeni, kao i za pravo glasa za žene. Gledajući tabelu kad je koja država omogućila pravo glasa za žene, pada u oči da je većina omogućila ovo pravo ženama upravo tih godina.

Srećan nam praznik!

Podeli s drugima